Mirovine na putu rasta: Što donose nove zakonske izmjene?

U 2023. godini samo 21 posto osiguranika, tj. petina, bila je u kombiniranoj mirovini, dok se posljednjeg dana 2025. postotak povećao na 33 posto, rekao je Vidiš u saborskoj raspravi o izmjenama dvaju zakona koji se tiču sustava kapitalizirane mirovinske štednje.

Pozivajući se na podatke za prosinac prošle godine, naveo je kako su obvezni mirovinski fondovi (OMF) imali više od 2,4 milijuna članova i upravljali imovnom većom od 26,4 milijarde eura.

Mirovinski fondovi nisu važni samo za pojedince, već su postali i ključna faktor na tržištu kapitala i važna pologa za razvoj gospodarstva, naglasio je državni tajnik.  

Naveo je i kako dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF) upravljaju imovinom koja je u prosincu 2025. iznosila 1,6 milijardi eura, što je porast od 213 milijuna eura u odnosu na prethodnu godinu. U prosincu 2025. bilo je više od 495 tisuća članova DMF, te im broj kontinuirano raste, kazao je, naglasivši kako hrvatska Vlada kontinuirano radi na podizanju mirovina te kako zakonske izmjene koje je predlagala već daju rezultate.

U prosincu 2025. prosječna sveukupna mirovina sa uključenim godišnjim dodatkom iznosila je 706 eura, od 1. siječnja ove godine dodatno će se povećati sve invalidske mirovine za 10 posto, ukinuti penalizacija prijevremenih starosnih mirovina s navršenih 70 godina, te omogućiti rad u punom radnom vremenu uz isplatu pola mirovine s navršenih 65 godina života, nabrojao je predstavljajući izmjene zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i o dobrovoljnim mirovinskom fondovima.

Zastupnici nisu imali većih primjedbi na te izmjene kojima hrvatsko zakonodavstvo preuzima odredbe europskih direktiva, no oporbeni izražavaju nezadovoljstvo nekim postojećim praksama.

Dragić (SDP): Ljudi ne mogu raspolagati štednjom kako hoće

Većina zaposlenika obveznici su 2. mirovinskog stupa, uvjeravaju nas da je to naša štednja, no kad ljudi odu u mirovnu ne mogu s njom raspolagati kako hoće, u gotovini mogu uzeti samo manji dio, ostalo ide u anuitetima, upozorava Irena Dragić (SDP).

Vidiš potvrđuje da nije moguće odjednom dignuti cijelu kapitaliziranu štednju 2. stupa, te objašnjava kako s tim sredstvima „treba biti iznimno odgovoran, jer ako se štednja potroši, nezamjenjiva je“.

Ivica Ledenko (Most) propituje razloge zbog kojih sporo raste svijest o potrebi ulaska u 3. mirovinski stup, te tvrdi da je jedan taj što su mladi, koji bi to trebali koristiti, većinom iselili, a drugi je da se državna poticajna sredstva nisu mijenjala od 2009. godine.

Tih stotinjak eura danas vrijedi oko 50-ak eura, kazao je te naglasio kako bi, da bi se taj iznos „sačuvao“, poticajna sredstva koja daje država trebala biti oko 150 eura.

Ante Babić (HDZ) pita zašto danas puno više ljudi vjeruje 2. i 3. mirovinskom stupu, nego prije.

Gospodarstvo raste, pa i dohoci, trećina novih umirovljenika bira kombiniranu mirovinu, splet je niza faktora, ali definitivno su pomogle i zakonske izmjene, rekao je državni tajnik.

Nacionalni dan osoba s tjelesnim invaliditetom bit će 12. svibnja

Prijedlog saborskog Odbora za zdravstvo da se 12. svibnja proglasi Nacionalnim danom osoba s tjelesnim invaliditetom, dobio je nepodijeljenu podršku zastupnika.

Odbor je to predložio na inicijativu Hrvatskog saveza udruga osoba s tjelesnim invaliditetom,  a s ciljem da se podigne svijest šire javnosti o potrebi veće brige i zbrinjavanja osoba s tjelesnim invaliditetom, sprječavanju njihove diskriminacije i sl.

HDZ-ova Ljubica Lukačić otkrila je kako je 12. svibnja odabran u spomen na svetog Leopolda Bogdana Mandića koji je rođen na taj datum 1866. godine. Bio je izrazito niskog rasta i smatran je osobom s invaliditetom, no ustrajno je pomagao siromašnima i obespravljenima i Savez je u njemu vidio uzor, kazala je.